Fęrsluflokkur: Višskipti og fjįrmįl

Ašskilnašur og afsamningur

Žjóškirkjan samdi illa af sér 1907 og gerši vont verra meš samningunum 1997. En rķkiš samdi einnig af sér, gekkst undir samning žar sem offé er greitt fyrir litlar eignir. Kirkjan hefši betur vališ sęnsku leišina og vęri žį nśna mun betur sett, en ekki vegna žess aš hśn gęti "lifaš af arši eigna" - žaš gerir sęnska kirkjan ekki og sś ķslenska hefši heldur aldrei getaš žaš.

Nżlega skrifaši ég langa grein, nęr vęri aš kalla žaš ritgerš, um samninga rķkis og kirkju sem endanlega voru frįgengnir 1907. Žar kemur mešal annars fram aš

  • Žjóškirkjan spyršir skilyršislaust saman eignasafniš sem afhent var 1907 og launagreišslur sem rķkiš greišir til Biskupsstofu. Af žeim eru greidd laun biskups, presta og annarra starfsmanna.
  • Žjóškirkjan hefur reiknaš śt hversu mikils virši jarširnar voru sem rķkiš yfirtók 1907. Žessa śtreikninga vill Žjóškirkjan ekki birta.
  • Rķkissjóšur greišir "arš" af žessum eignum. Til aš standa undir aršgreišslum žyrfti höfušstóll aš vera minnst 100 milljaršir, trślega mun meira.
  • Veršmęti jaršanna er žó ekki nema 1/10 af reiknušum höfušstól samkvęmt śtreikningum mķnum. Rķkissjóšur lét svindla į sér!
  • Sęnska kirkjan gerši ekki jaršaskiptasamning viš rķkiš heldur héldu kirkjurnar jaršeignum sķnum. Aršur af žessum eignum stendur engan veginn undir rekstri hennar heldur valfrjįls greišsla (1% af skattskyldum tekjum) sem innheimt er gegnum skattkerfiš og stendur öllum trśfélögum til boša. Tekjur sęnsku kirkjunnar eru 50% - 100% meiri en žeirra ķslensku mišaš viš höfšatölu.

Allt ķ allt liggur ljóst fyrir aš Žjóškirkjan hefur fengiš jarširnar endurgreiddar margfalt sķšustu 100 įrin. Ašskilnašur nś žyrfti ekki aš taka į nokkurn hįtt tillit til žessara eigna eša nśverandi samnings (sem reyndar mį endurskoša einmitt į žessu įri, 15 įrum eftir undirskrift).

Ašskilnašur rķkis og kirkju og sęnskt fyrirkomulag sóknargjalda myndi vera hagur kirkjunnar, rķkissjóšs og landsmanna allra. Greinina alla meš śtreikningum og heimildarskrį er aš finna į heimasķšu Vantrśar.


Söguskekkjur JVJ. Kirkjan į eignir fyrir eigin rekstri.

Jón Valur Jensson er eins og margir trśbręšur hans, žolir illa gagnrżni og vinnur aš žvķ aš bęla skošanaskipti. Hann hefur meinaš mér aš birta athugasemdir viš fęrslur hjį honum (žótt ég fagni ęvinlega athugasemdum hans hjį mér) og žvķ neyšist ég til aš svara honum hér. Hann endurbirtir gamla grein žar sem hann fer meš furšulegar sögutśllkanir į eignayfirtöku Kažólsku kirkjunnar į sķnum tķma auk żmissa annarra fullyršingar, m.a. um aš kirkjan eigi jarširnar og eigi aš fį fyrir žęr peninga. Žaš sé einhver heilagur réttur aš žaš sem var stoliš fyrir 500 įrum eigi mašur ķ dag (žannig er žaš jś vķšast hvar, sjį t.d. konungafjölskyldur hvarvetna). En jafnvel žótt mašur samžykkji aš kirkjan eigi og hafi įtt jaršeignir, ž.e. efist ekki um eignarhald, žį er ekki žar meš sagt aš nśverandi įstand sé óumflżjanlegt.

Fordęmi fyrir žvķ aš virša ekki žinglżstar eignir er žegar fyrir hendi. Rķkiš hefur undanfarinn įratug eša svo tekiš til sķn jaršir og eignir almennings žvert į žinglżsingar, ķ kjölfar laga um žjóšlendur. Nokkrir dómar hafa falliš ķ žeim mįlum, m.a. hęstaréttardómar, og žar hefur ekki alltaf veriš fylgt fornu eignarhaldi.

Jón Valur kemur meš żmsar tölur um eignarhald kirkjustofnana į jaršeignum į hinum og žessum tķmum en tekst aš skauta fram hjį žvķ aš um 1550 įtti kirkjan og žaš sem henni tilheyrši helming jaršeigna į Ķslandi. Ętli honum finnist žaš ekki óžęgileg tala? Sķšustu kažólsku biskuparnir, Jón Arason og Ögmundur, rišu til žķngs 1527, hvor um sig meš fjölmennt vopnaš liš, samtals um 2700 manns undir vopnum. Ögmundur sektaši menn og hirti af žeim jaršir, Jón Arason fór vopnašur um sveitir meš sveinališ, pķndi og hrakti bśališ og tók jaršir af bęndum. Žetta voru vopnašir fulltrśar erlends valds aš sölsa undir sig eignir Ķslendinga.

Ķslenskir bęndur kvörtušu sįran undan ofurvaldi kirkjunnar, til dęmis 1513 meš bęnabréfi til Konungs. Jaršir ķ eigu kirkjunnar borgušu ekki tķund en fjóršungur tķundar fór til fįtękraframfęrslu. Hin mikla eignatilfęrsla varš til žess aš fįtękraframlag fór sķfellt minnkandi. "Fariš var aš lķta į žetta sem žjóšfélagsmein" segir Helgi Žorlįksson ķ VI. riti Ķslandssögusafns žjóšhįtķšarnefndar (Rvķk 2003) en įriš 1489 samžykktu Skįlholtsbiskup og hiršstjóri aš tķund yrši įfram greidd af žeim jöršum sem komiš hefšu ķ eigu biskups undanfarin 20 įr. Helgi telur vafamįl aš sś samžykkt hafi komiš til framkvęmda nema aš litlu.

Jaršasöfnun Kažólsku kirkjunnar var ekki einhver sjįlfsögš afleišing af kristni heldur vķsvitandi aušsöfnum meš vopnavaldi. Kirkjan varš óhemju rķk en sendi jafnframt stórar upphęšir sušur til Rómar. Ofurvald kirkjunnar og fjįrstreymi til śtlanda varš til žess aš žżskir furstar og skandķnavķskir kóngar tóku sišbót Lśters fagnandi.

Klausturjaršir fóru strax undir konung, biskupsjaršir voru seldar um 1800. Enn į kirkjan verulegar jaršeignir, sbr. 2. mgr. 62. grein laga nr. 78/1997:

 62. gr. Kirkjujaršir og ašrar kirkjueignir sem žeim fylgja, aš frįtöldum prestssetrum og žvķ sem žeim fylgir, eru eign ķslenska rķkisins, samkvęmt samningum um kirkjueignir milli ķslenska rķkisins og žjóškirkjunnar. Andvirši seldra jarša rennur ķ rķkissjóš.
 Prestssetur, ž.e. prestssetursjaršir og prestsbśstašir, sem prestssetrasjóšur tók viš yfir stjórn į frį dóms- og kirkjuįlarįšuneytinu 1. janśar 1994 meš sķšari skjalfestum afhendingum frį dóms- og mįlarįšuneytinu, svo og prestsbśstašir, hśs og ašrar eignir sem prestssetrasjóšur hefur keypt, eru eign žjóškirkjunnar meš öllum réttindum, skyldum og kvöšum samkvęmt samningi um prestssetur milli ķslenska rķkisins og žjóškirkjunnar.

Samkvęmt lista į heimasķšu prestssetrasjóšs eru 45 prestsetursjaršir ķ eigu Žjóškirkjunnar, žar meš taldar til dęmis Stašarstašur, Saurbęr į Hvalfjaršarströnd, Borg į Mżrum, Oddi į Rangįrvöllum, Skįlholt, osfrv. osfrv.

Prestssetrasjóšur į sķšan annaš eins af fasteignum ķ žéttbżli. Mišaš viš jaršarverš ķ dag gęti kirkjan aušveldlega selt eignir fyrir um 50 milljarši, sett žęr ķ banka og fengiš 2,5 - 3 milljarši į įri ķ vexti! Hśn į žvķ eignir fyrir eigin rekstri nś žegar og gott betur.

Prestsetrasjóšur var skv. lögum frį 1. jśli 2007 sameinašur Kirkjumįlasjóši og heyrir undir hann nśna. Eftir įrįmót ętla ég aš skoša betur žessar jaršeignir, t.d. hvaša eignir žaš voru sem fóru undir rķkiš 1907 og 1997 og hvert söluandvirši žeirra var. Venjulegur hśskaupandi tekur lįn og greišir žaš upp. Hversu stórt lįn žyrfti aš taka til aš endurgreišslur vęru 2,7 milljaršir į įri?

Žęr jaršir sem standa undir greišslum til kirkjunnar ķ dag voru sem sagt ekki prestsetur heldur venjulegar bśjaršir. Af hverju gat kirkjan ekki selt žęr sjįlf og lifaš af vöxtunum? Žaš hefši ekki breytt neinu um starfsemi kirkjunnar, žetta voru bara venjulegar jaršir įn prestsetra eša kirkna.

Žjóškirkjan er forrķk stofnun, ętli hśn sé ekki rķkasta fyrirbęriš į Ķslandi ķ dag ķ innlendum eignum tališ? Og fęr sķšan allan rekstrarkostnaš greiddan frį rķkinu. Jį žaš er margt skrķtiš ķ kyrhausnum.


Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband