Fęrsluflokkur: Dęgurmįl

Ašskilnašur og afsamningur

Žjóškirkjan samdi illa af sér 1907 og gerši vont verra meš samningunum 1997. En rķkiš samdi einnig af sér, gekkst undir samning žar sem offé er greitt fyrir litlar eignir. Kirkjan hefši betur vališ sęnsku leišina og vęri žį nśna mun betur sett, en ekki vegna žess aš hśn gęti "lifaš af arši eigna" - žaš gerir sęnska kirkjan ekki og sś ķslenska hefši heldur aldrei getaš žaš.

Nżlega skrifaši ég langa grein, nęr vęri aš kalla žaš ritgerš, um samninga rķkis og kirkju sem endanlega voru frįgengnir 1907. Žar kemur mešal annars fram aš

  • Žjóškirkjan spyršir skilyršislaust saman eignasafniš sem afhent var 1907 og launagreišslur sem rķkiš greišir til Biskupsstofu. Af žeim eru greidd laun biskups, presta og annarra starfsmanna.
  • Žjóškirkjan hefur reiknaš śt hversu mikils virši jarširnar voru sem rķkiš yfirtók 1907. Žessa śtreikninga vill Žjóškirkjan ekki birta.
  • Rķkissjóšur greišir "arš" af žessum eignum. Til aš standa undir aršgreišslum žyrfti höfušstóll aš vera minnst 100 milljaršir, trślega mun meira.
  • Veršmęti jaršanna er žó ekki nema 1/10 af reiknušum höfušstól samkvęmt śtreikningum mķnum. Rķkissjóšur lét svindla į sér!
  • Sęnska kirkjan gerši ekki jaršaskiptasamning viš rķkiš heldur héldu kirkjurnar jaršeignum sķnum. Aršur af žessum eignum stendur engan veginn undir rekstri hennar heldur valfrjįls greišsla (1% af skattskyldum tekjum) sem innheimt er gegnum skattkerfiš og stendur öllum trśfélögum til boša. Tekjur sęnsku kirkjunnar eru 50% - 100% meiri en žeirra ķslensku mišaš viš höfšatölu.

Allt ķ allt liggur ljóst fyrir aš Žjóškirkjan hefur fengiš jarširnar endurgreiddar margfalt sķšustu 100 įrin. Ašskilnašur nś žyrfti ekki aš taka į nokkurn hįtt tillit til žessara eigna eša nśverandi samnings (sem reyndar mį endurskoša einmitt į žessu įri, 15 įrum eftir undirskrift).

Ašskilnašur rķkis og kirkju og sęnskt fyrirkomulag sóknargjalda myndi vera hagur kirkjunnar, rķkissjóšs og landsmanna allra. Greinina alla meš śtreikningum og heimildarskrį er aš finna į heimasķšu Vantrśar.


Žola trśmenn ekki samręšur?

Skśli mśslķmabloggari var ekki ķ miklu uppįhaldi hjį mér. Mér žótti mįlflutningur hans oft hatursfullur og einstrengingslegur gagnvart mśslķmum, hann virtist tķna til žaš versta śr žeirra trśarriti og reyndi aš draga upp mynd af ķslam sem trśarbrögšum haturs og ofbeldis. Persónulega finnst mér biblķan sķst skįrri og kristnir eiga nś enn vinninginn ķ illverkum ef viš skošum söguna.

En aš žaš hafi veriš įstęša til aš banna Skśla af moggabloggi, žaš bara skil ég ekki. Skśli hefur rétt į aš segja sķnar skošanir og žaš var alltaf fyndiš aš sjį trśfólkiš, uppfullt af "kristilegum kęrleika" taka undir hatursbošskapinn - nokkuš sem er žeirra réttur.

Annaš sem er einkenni trśmanna er aš žeir žola illa mįlfrelsi, žeir banna žennan og klippa śt žaš sem hinn segir. Trśarbrögš žola ekki frjįlsa hugsun. Žvķ mišur hafa trśarbrögš enn of sterk ķtök ķ samfélagi okkar. Žaš er ķ skjóli žess sem Skśli er bannašur - žaš er ķ anda žeirra sem telja aš trśarbrögš séu ęšri mannlegum rétti. Ķ anda hins kristilega sišgęšis sem telur aš guš hafi forgang.

Mašurinn vķkur, mįlfrelsiš vķkur, frelsiš vķkur - trśarbrögšin rķkja. Sį sem ekki makkar rétt er bannašur, frjįls skošanaskipti er ógnun viš kristni jafnt sem ķslam.


Skólatrśboš ķ skjóli ólöglegrar undanžįguklausu?

Grein sem alžingismašur skrifaši ķ moggann varš tilefni žessarar greinar og įbendingar til umbošsmanns Alžingis (sjį nešst)

Af trśarstarfi ķ skólum 

Höskuldur Žór Žórhallsson alžingismašur skrifar grein undir titlinum “Kristilegt sišgęši og Mannréttindadómstóll Evrópu” ķ Mbl 12. mars sķšastlišinn og fullyršir aš gildandi lög veiti heimild til undanžįgu frį nįmi ķ kristinfręši. Žar er hann vęntanlega aš vķsa til 8. og/eša 35. greinar grunnskólalaga.

Viš nįnari athugun sést aš 8. greinin veitir ekki slķka undanžįgu enda er eingöngu veriš aš veita tķmabundna lausn frį skólasókn, vegna smalamennsku eša ķžróttaferša samkvęmt greinargerš sem fylgdi frumvarpinu į sķnum tķma.

Öšru mįli gegnir meš 35. greinina, žar vęri hugsanlega hęgt aš veita undanžįgu į borš viš žį sem Höskuldur gerir. Hins vegar er žaš ljóst af greinargerš meš frumvarpinu į sķnum tķma aš svo er alls ekki.

Ķ nżlegu frumvarpi menntamįlarįšherra er žaš 15. greinin sem tekur į undanžįgum frį nįmi. Enn er skżrt af greinargeršinni aš ekki er gert rįš fyrir aš börnum sé sleppt viš nįmsžętti į grundvelli skošana foreldra žeirra.

Loks mį benda i į aš nįmsgreinin “Kristin fręši, sišfręši og trśarbragšafręši” (KST) veršur lögš nišur ķ nśverandi mynd samkvęmt frumvarpinu og vandséš hvernig veita eigi undanžįgu frį kristinfręši eftir gildistöku nżrra laga.

Tķu prósent afslįtt af nįmi?
Ķ gildandi ašalnįmskrį er žess ekki getiš aš KST sé valfrjįls nįmsgrein.  Fjallaš er um višbrögš viš fjölmenningu į bls. 7 ķ kafla um KST: “Meš auknum fjölda barna frį ólķkum menningarsvęšum žarf skólinn aš huga aš žvķ, ķ samvinnu viš heimilin, hvernig koma mį til móts viš óskir žeirra og žörf til aš fį fręšslu um eigin trś og menningu. Nżta mį žį möguleika sem blandašur nemendahópur felur ķ sér til aš kynna nemendum ólķka trś, siši og lķfsvišhorf.”

Hér er ekki gert rįš fyrir aš kennt sé ķ ašskildum hópum enda vęri žį ašeins til nįmskrį fyrir einn hópinn.

Ķ višmišunarstundarskrį fį samfélagsgreinar įsamt KST aš mešaltali žrjįr kennslustundir į viku. Ef skipt er til helminga situr hver nemandi ķ 400 kennslustundum ķ KST į nįmsferli sķnum, um žaš bil hįlft įr af tķu įra skyldunįmi. Varla er ętlast til aš börn sleppi hįlfu įri śr nįmi vegna skošana foreldra žeirra?

Sjötta hvert foreldri, gróft reiknaš, er kažólskt, ķslamstrśar, bśddķsti eša trślaust en borgar engu aš sķšur jafn mikiš til reksturs grunnskólans og ašrir foreldrar og į tilkall til jafngóšrar žjónustu börnum sķnum til handa.

Naušsynlegt nįm
Nįm ķ KST er naušsynlegt enda trśarbrögš stór žįttur samfélagsins og mikilvęg ķ lķfi fjölmargra. Kristni er stór hluti menningar okkar og meiri hluti žjóšarinnar er kristinn eša hlišhollur kristni. Žaš er žvķ fullkomlega ešlilegt aš kristnin hafi žyngst vęgi ķ KST.

Į hvaša forsendum eigum viš aš sleppa nemendum viš žessa kennslu, sem er svo naušsynleg til aš viš getum skiliš okkar eigin menningu og fengiš innsżn ķ menningu annarra landa?

Eina įstęšan sem ég sé fyrir žvķ aš veita nemendum undanžįgu frį KST er ef žar fęri fram einhvers konar trśarinnręting. Sjįlfur vildi ég ekki lįta innręta börnum mķnum kristni ķ skólanum og ég geri rįš fyrir žvķ aš Höskuldur vildi sķšur aš börnum hans vęri innrętt trśleysi. En innręting į aušvitaš ekki heima ķ skólastarfi. “Skólinn er fręšslustofnun en ekki trśbošsstofnun...” segir ķ ašalnįmskrį og žaš er žvķ afgreitt mįl trśarleg innręting ķ skólum er enda ekki ķ samręmi viš lög.

Trśarstarf ķ skólum ótękt
Trśboš og annaš trśarstarf į augljóslega ekki heima ķ skólum af żmsum įstęšum. Ein žeirra er sś aš allir hafa rétt į jafngóšri žjónustu en trśarstarf er ašeins ętlaš afmörkušum hópum. Hvorki nįmskrį né lög gera rįš fyrir skólastarfi žar sem sumum er sinnt en öšrum ekki og skólanum vęri žvķ vandi į höndum aš sinna öllum nemendum jafnt eins og žeir eiga kröfu til.

Vęri kirkjuferš skipulögš į skólatķma, hvort sem žaš er į vegum skólans eša annarra, žį žyrfti skólinn einnig aš sinna žeim nemendum sem ekki fęru ķ kirkjuna. Eigi trśboš sér staš ķ skólum, til dęmis sem hluti af KST, žį žyrfti skólinn aš bjóša upp į sömu žjónustu fyrir allar trśar- og lķfsskošanir. Allt skólastarf lżtur nįmskrį sem žyrfti žį aš taka tillit til trśarlegra žįtta meš mismunandi nįmskrįr fyrir mismunandi trśarbrögš og lķfsskošanir.

En žaš sem kemur endanlega ķ veg fyrir aš trśarstarf geti įtt sér staš innan veggja skólans er sś stašreynd aš skólinn žarf žį jafnframt aš hafa vitneskju um trśarafstöšu foreldra. Mannréttindadómstóllinn tekur af skariš meš aš slķkt gangi ekki og sama gera ķslensk lög um verndun persónuuplżsinga.

ES:

Eftir aš hafa lokiš viš žessa grein var mér bent į aš ķ Almenna hluta Ašalnįmskrįr vęri aš finna undanžįguklausu sem hljóšar svona:

"Meš hlišsjón af sérstöšu žessara žįtta, einkum hvaš varšar trśfrelsi, er heimilt aš veita einstökum nemendum undanžįgu frį įkvešnum žįttum skyldunįms." (Ašalnįmskrį grunnskóla 2006, almennur hluti, bls. 26)

Ķ kjölfariš įkvaš ég aš beina žvķ til umbošsmanns Alžingis aš hann kannaši lögmęti žessarar unanžįguklausu Ašalnįmskrįr. Bréf mitt til umbošsmanns, įsamt fleiri skjölum, eru talin upp hér fyrir nešan:

Įbendinging til umbošsmanns Alžingis : http://binntho.is/files/umbi.pdf

Dómur Mannréttindadómstólsins gegn Norska rķkinu : http://binntho.is/files/norskidomur.pdf

Skżrsla Reykavķkurborgar um samstarf skóla og trśfélaga : http://binntho.is/files/rvk_skolar_tru.pdf


Žjóškirkjan missir 5-6 vegna śrskrįninga hvern virkan dag.

Stórfelldar śrskrįningar śr Žjóškirkjunni er stašreynd. Žjóškirkjan hefur dregist saman hlutfallslega śr žvķ aš vera 92,7% žjóšarinnar 1990 ķ žaš aš vera 80,7% įriš 2007. Margir halda eflaust aš skżringarinnar sé aš leita ķ miklum innflutningi fólks til landsins sem fęstir eru skrįšir ķ Žjóškirkuna en svariš er ekki svo einfalt. Įriš 2007 fjölgaši ķ žjóškirkunni um 0,09% og śrskrįningar eru milli 1000 og 1500 į įri. Žjóškirkjan missir žvķ um hįlft prósent mešlima sinna į įri vegna śrskrįninga en sjįlfkrafa skrįning nżfęddra barna kemur ķ veg fyrir raunfękkun. 

Eftirfarandi tölur sżna žetta svart į hvķtu: (Kįri Svan Rafnsson tók saman śr tölum Hagstofunnar):

19941647-3971250
1995777-653124
19961248-2237-989
19971536-912624
19981945-6171328
19992115-8821233
20002097-9311166
20011610-765845
2002886-686200
20031438-843595
20041563-953610
20051918-8511067
20061718-1212506
2007  227

 

Fremsti dįlkurinn eru sjįlfkrafa skrįningar (fęddir inn ķ Žjóškirkju - brottfluttir/lįtnir), mišdįlkurinn eru nettó mešvitašar skrįningar, aftast er fjölgunin. Žjóškirkjan er aš missa 1 - 2 prósentustig į įri, meš žvķ framhaldi veršur hśn aušvitaš horfin fyrir lok aldarinnar.

Fjölgunin 2007 er ekki nema 0,09%, langt innan viš žaš sem vęri ef ekki kęmu til stórfelldar śrskrįningar. Žęr tölur hafa enn ekki veriš birtar fyrir 2007 en žaš mį įętla aš žęr séu milli 1200 og 1500 mišaš viš undanfarin įr, jafnvel enn meira (fer mikiš eftir fremsta dįlk). Eša meš öšrum oršum, 6-7 śrskrįningar umfram innskrįningar į hverjum einasta virka degi sem Hagstofan er opin. Ég veit ekki meš ykkur, mér finnst žetta hrikalegt!


Trślausum fjölgar hundraš sinnum hrašar en Žjóškirkulimum hlutfallslega. Björn Bjarnason birtir tölurnar.

Enn kemur Björn Bjarnason til hjįlpar og birtir tölur sem segja ótrślega mikiš - og kannski meira en hann vildi sjįlfur! Mešlimum ķ Žjóširkjunni fjölgaši um 227 manns į žessu įri eša heil 0,09%. Skrįšum utan trśfélaga fjölgaši hins vegar um 760 manns eša svo (*), meira en žrefalt ķ tölum tališ og meira en hundrašfalt hlutfallslega - 9,5% er rśmlega hundraš sinnum meira en 0,09%!

(*) Tölurnar eru byggšar į dagbókarfęrslu Björns Bjarnasonar dóms- og kirkjumįlarįšherra, sjį http://www.bjorn.is/dagbok/nr/4295 . Björn birtir reyndar ekki fjölda žeirra sem skrįšir eru utan trśfélaga en segir aš žeir séu 2,8% žjóšarinnar. Mišaš viš 312.872 Ķslendinga gerir žaš um 8760 einstaklinga en samkvęmt tölum Hagstofunnar, sjį www.hagstofa.is , voru 7997 utan trśfélaga ķ fyrra. Mismunur er 763, sem gerir fjölgun upp į 9,5%.


Žjóškirkjan ķ frjįlsu falli - Björn Bjarnason birtir tölurnar.

Ķslendingum fjölgaši um 5611 į žessu įri en mešlimum ķ Žjóškirkjunni um 227. Žaš er eiginlega ekki hęgt aš nota lżsingarorš um žessar tölur. Rķkiskirkjan lögverndaša į 4% af fjölgunninni. Ekki 40%, ekki 94% heldur 4%! Žetta er stofnunin sem vill frjįlst ašgengi ķ skóla landsins, stofnunin sem fęr 4 milljarši į įri frį rķkissjóši. Žetta er stofnun ķ frjįlsu falli, stofnun ķ andarslitrunum.

Skošum tölurnar ašeins betur. Samkvęmt tölum frį Hagstofunni voru Ķslendingar 312.261 žann fyrsta desember sķšastlišinn og hafši fjölgaš śr 307.261 įri fyrr. Žessar tölur og margar fleiri er aš finna hjį www.hagstofa.is

Skrįšir ķ Žjóškirkjuna voru 252.234 manns fyrir įri sķšan, eša 82,1% žjóšarinnar. Samkvęmt tölum sem Björn Bjarnason dóms- og kirkjumįlarįšherra birtir į heimasķšu sinni voru mešlimir Žjóškirkjunnar 252.461 žann fyrsta desember sķšastlišinn eša 80,7%. Tölurnar hans Björns mį finna į http://www.bjorn.is/dagbok/nr/4295.


Ašskilnašur Ķslands og kirkju - lausn sem allir geta sętt sig viš.

Nś legg ég til aš geršur verši fullur ašskilnašur milli Ķslands og kirkju. Lķnan verši dregin nokkurn veginn um Kópavogslękinn, upp į Vatnsendahęš, eftir Bśrfellsgjįnni ķ beina stefnu śtsušaustur aš Krżsuvķk. Reykjanesiš (įsamt Garšabę og Įlftanesi) vęri žį Žjóškirkjuland, hitt vęri Ķsland og yndislegt.

Hér vęri fįninn meš hring ķ stķl viš žann gręnlenska (miklu flottara, hiš fullkomna form), žjóšsöngurinn vęri "Ķsland er land žitt", žar vęri reglulega langar frķhelgar meš frķi į föstudegi en ekki žessa kristnu dellu aš vera alltaf meš frķ į fimmtudögum eša öšrum fįrįnlegum dögum. Fjórir milljaršir į įri fęru ķ aš efla skólastarf į öllum stigum og "kristinfręši-" tķmar ķ grunnskóla fęru ķ heimspeki, hugmyndasögu og sišfręši en ekki trśarbragšaķtrošslu.

Svo vęru kristnir aušvitaš frjįlsir aš lifa į Ķslandi, hvaš annaš, žeir eru lķka alvöru Ķslendingar, ekkert sķšri en viš hin. En žjóškirkjan ętti sitt śtaf fyrir sig, žaš er hennar stķll.


Enn reynir kirkjan aš stela glępnum, Geir meš Bjarnabófagrķmu.

Sumir vilja eigna kirkjunni allt gott, aš įn hennar vęri hvorki skólar né sjśkrahśs svo dęmi séu tekin. Hér į Ķslandi voru žaš reyndar hrepparnir sem fóru meš umönnunarhlutverkiš, alveg frį löggildingu tķundar įriš 1096? Hrepparnir fengu fjóršung tķundar til fįtękraframfęrslu og sįu ķ raun um žį hliš mįla žótt aušvitaš hafi klaustrin gert gott lķka.

En hér var alvarlegur hęngur į: Jaršir ķ eigu kirkju og klaustra voru undanžegnar tķund! Kirkjan lagši sķfellt fleiri jaršir undir sig, um 1550 įttti hśn (ž.e. kirkjur, biskupar, biskupsstólar og klaustur) helming jaršeigna į Ķslandi. Fįtękir fengu sķfellt minna og minna og į Alžingi voru samžykkt lög um aš nżjar jaršir sem fęru undir kirkjuna héldu įfram aš borga tķund svo fįtękrastušningur legšist ekki hreinlega nišur! Žeim lögum var ekki fylgt.

Geir Waage skrifar ķ moggann ķ dag og fer meš furšulega mikiš af vitleysum fyrir jafn menntašan mann aš vera. Į 19. öld var menntun ķ höndum hśsbęnda en ekki presta. Žeirra skylda var aš fylgjast meš žvķ aš hśsbęndur menntušu börn sķn og börn hjśa sinna. Žaš kerfi virkaši ekki, og žegar reynt var aš koma į almennu skólahaldi hér į Ķslandi var žaš ķ óžökk bęndastéttarinnar og kirkjunnar. Menntafrömušum var ljóst aš kerfiš virkaši ekki, bęndur sinntu ekki skildu sinni og ekki heldur prestarnir. Um žetta mį lesa t.d. ķ bókinn Lżšmennt eftir Gušmund Finnbogason, einkum ķ formįlanum sem er skrifašur af Ólafi H. Jóhannssyni sem er einn įhrifamesti skólamašurinn į Ķslandi ķ dag, kemur t.d. aš samningu allra nįmskrįa og skólalaga. (Lżšmennt, 1994)

Geir skrifar tóma žvęlu af reiši og ofsa. Mašur sem lķkti samkynhneigšum viš nasista ķ beinni śtsendingu ķ sjónvarpi og žykist ekki vita um hina hatrömmu og ofsafengnu andstöšu viš vķgslu kvenna sem var hér į Ķslandi. Eiginlega hefši mašur nś bśist viš einhverju vandašri frį svona hįmenntušum manni.

En Geir er eins og ašrir kristnir, bśinn aš gefast upp. Enginn trśir kenningunni, afturhald og forpokun einkennir presta og talsmenn kirkjunnar og ķ angist sinni grķpa žeir ķ žjóšrembuna sem sitt sķšasta haldreipi. Manni lķšur eiginlega illa aš horfa upp į žvķlķkt hrun kirkjunnar.


Hvaš óttast kristnir mest?

Merkilegt aš ķ öllu moldvišrinu undanfarnar vikur hef ég ekki séš einn einasta kristinn einstakling verja trśarbrögš sķn į forsendum trśarinnar. Fyrir hvaš skammast žeir sķn? Hvaš eru žeir svona hręddir viš? Aš fólk fari aš hlęja?

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband